Da li znate sve o psima

Sve o psima - Animalkingdom
Vaš pas je pametniji od dvogodišnjeg deteta

Razlog zašto se psi dobro slažu sa decom je taj što govore istim jezikom. Ne baš stvarno, ali razumeju približno isti broj reči i pokreta – 250.

„Brkovi“ psu pomažu da „vidi“ u mraku

Nije baš da imaju „noćni vid“, ali dlačice oko usana registruju i najmanju promenu vazdušne struje, i na taj način pas prima informacije i veličini, obliku i brzini stvari oko njega. To mu takođe omogućava da bolje osete opasnost ili plen – čak i noću.

Psi i mačke na isti način piju vodu 

 Možda vam se čini da su psi mnogo neuredniji kod ispijanja vode, međutim i oni i mačke savijaju vrh jezika i podižu tečnost ka ustima dok piju vodu.

Psi samo na šapama imaju znojne žlezde

Te žlezde se nalaze između mekog dela šape. To je zbog toga da bi im tokom vrelih dana noge bile vlažne, a zbog toga se psi hlade dahtanjem.

Usta psa prosečno vrše pritisak od 145 kg

Ovi testovi vršeni su na nemačkim ovčarima, američkim pit bul terijerima i rotvajlerima. U poređenju sa njima, ljudi dostižu pritisak od 54.5 kg, bele ajkule 272 kg, dok krokodili mogu dostići neverovatnih 1133 kg. Psi takođe imaju deset zuba više od ljudi – 42.

Jednogodišnji pas ima fizičku spremnost 15-godišnjeg ljudskog bića

Različite rase, naravno, različite su fizičke spremnosti, veći psi su brži od manjih.

Psi čuju četiri puta dalje od ljudi

Štenci se možda rađaju gluvi, ali vrlo brzo stiču sjajne sposobnosti kada je sluh u pitanju. Psi takođe čuju zvukove visoke frekvencije, i raspoznaju tonove od 67 do 45.000 herca. Ljudi čuju zvukove od 64 do 23.000 herca, a i kod ljudi i kod pasa s godinama se smanjuje gornja granica sluha.

Psi mogu da namirišu kako se osećate

Psi brzo pokupe i najmanje promene u vašem mirisu, koje mu pomažu da otkrije kako se osećate. Tako mogu namirisati znojenje kada ste nervozni ili uplašeni. Takođe je vrlo verovatno da psi mogu detektovati i neke bolesti ili pogoditi kada je neko od ženskih osoba u kući u drugom stanju.

Čulo mirisa psa je od 1.000 do 10 miliona bolje od čovekovog

U zavisnosti od rase, psi imaju između 125 miliona i 300 miliona mirisnih zležda – što je u poređenju sa čovekovih 5 miliona ogroman broj. Zbog toga je i deo mozga pasa koji kontroliše miris čak 40 puta veći nego kod čoveka. Mozak psa je u isto vreme dosta manji nego čovekov, i čini 1/125 deo njihovog tela, dok je kod čoveka taj odnos 1:40. S druge strane mravi imaju mozak koji je samo sedam puta manji od njihove ukupne težine.